Postojeći pisani dokumenti, u kojima se spominje
naseljeno mesto Bočar, datiraju iz 1211. godine. Za sve vreme svog postojanja, Bočar nije menjao svoje
ime. U selu su izgrađene dve crkve: pravoslavna (1814.) i katolička (1842). Poreklo naziva Bočar je od staroslovenske reči bočka (staroslovenska reč bočar označava
zanatliju koji izrađuje sudove, burad) ili po drugoj verziji od staroslovenske reči bjači koja ima isto
značenje.
https://bocarci.tripod.com/ će stalno raditi na unapređenju koncepta i sadržaja i zato nam je
Vaše mišljenje o nama posebno dragoceno. Molimo Vas da nam pišete kako
nas Vi doživljavate, kritikujte nas i hvalite nas, jer mi postojimo zbog Vas – naših
posetilaca. Zato nam je Vaše mišljenje izuzetno važno i Vašim primedbama i sugestijama ćemo pokloniti
posebnu pažnju, kako bismo iz dana u dan bili sve bolji, na obostrano zadovoljstvo
U naselju Bočar živi 1511 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,8
godina (39,3 kod muškaraca i 42,1 kod žena). U naselju ima 634 domaćinstva, a prosečan broj članova
po domaćinstvu je 2,88.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
Ovaj Sajt je amaterski uradjen
i njegova korekcija i adaptacija Vašim ukusima je naš stalni zadatak.
Postojeći pisani dokumenti, u kojima se spominje naseljeno mesto Bočar,
datiraju iz 1211. godine. Za sve vreme svog postojanja, Bočar nije menjao svoje ime. U selu su izgrađene
dve crkve: pravoslavna (1814.) i katolička (1842). Poreklo naziva Bočar je od staroslovenske reči bočka (staroslovenska reč bočar označava zanatliju koji
izrađuje sudove, burad) ili po drugoj verziji od staroslovenske reči bjači koja ima isto značenje.
Atar naselja ima 4.469 ha poljoprivrednog zemljišta.
Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 2.584 ha
je obradivo,
odtoga 287 hapo stanovniku,
a 571 ha po aktivnom zemljoradniku.
Vi ste naš posetilac broj:
Grb Bočara
U ukupnom poljoprivrednom zemljištu zastupljeni su:
černozem
sa 33%, livadska zemljišta sa 46% i slatine sa 21%.
Kvalitet vode reke Tise koja protiče na 10 km od naselja
je III kategorije, a voda reke Zlatice, koja protiče kroz
sam atar
je neupotrebljiva.Voda
u velikom Kikindskom kanalu
je na granici između III i IV kategorije.
Zasnivanje šljivika i vinograda na lokacijama
bivših vinograda prema modelu savremenih
plantaža u većim kompleksima, uz istovremeno
obezbeđenje odgovarajućih kapaciteta
za
proizvodnju rakije, vina i drugih proizvoda su
prioritet mnogih porodica u selu.
Selo Bočar i dvorac Telegdijevih iz XIV veka odkupio je spahija Hertelendi Jožef 1803. godine. On je izgradio
drugi dvorac u naselju oko 1820. godine. Posle njegove smrti imanje je razdeljeno između njegova tri sina Ignjaca, Mikše
i Karolja. Krajem XIX veka 1890. godine spahiluk su odkupili pivari baron Ivan Bajić i Alojz Bajer. Bajer je uzeo novi
Ignjacev dvorac, a stari dvor Telegdijevih uzeo je Ivan Bajić. Bajić Ivan je bio u srodstvu sa kraljevskom porodicom
Obrenović uz čiju je pomoć od vlasti u Beču dobio titulu barona. Njegov stariji sin Miloš Bajić
srušio je stari dvorac Telegdijevih i početkom 20. veka na istom mestu izgradio novu rezidenciju koja se danas vodi
kao dvorac Bajića. Miloš Bajić je bio veliki mecena i dobrotvor i osnivač Gimnazije u Novom Sadu. Dvorac
Hertelendijevih je prizemna građevina sa osnovom u obliku ćiriličnog slova p, sa dužim bočnim aneksima.
U osnovi zgrada je projektovana u secesiji te je oblikovanje dvorca podređeno odlikama vladajućeg stila sa početka
20. veka. Uglovi zgrade su naznačeni bočnim rizalitima flankiranim moćnim pilastrima i završavaju se visokim
polukružnim atikama, a karakterističan je i podkrovni talasasti venac. Parka je delimično očuvan, a u
sklopu objekta se nalazi nekoliko ekonomskih objekata od kojih se ističe jedan na dnu parcele. Današnji dvorac Bajića
je prizemna zgrada izdužene pravougaone osnove sa odlikama eklektike.
Ko se jednom vode napije sa bocarskih bunara, uvek se vraća u ovo selo......
MIRIS PROCVALE LIPE IZ BOČARA PAMTI SE ZA SVA VREMENA...
ZADNJI VIKEND MESECA MAJA SVAKE GODINE ODRŽAVAJU
SE ZAVIČAJNI DANI.
O bočarskim momcima i devojkama priča se od KIKINDE, PREKO NOVOG SADA, BEOGRADA, BUDVE, ZAGREBA, PARIZA, MINHENA,
BUDIMPEŠTE kao i po Meksiku, Americi, Australiji.....